Tuir nia katak iha treinamentu ne’ebe
mak sira halo durante ne’e kona-ba suku sepatu no sandal. Durante fulan
lima nia laran iha Indonézia, husi organizasaun ida naran CD Betesta mak
fasilita. Nia esplika kursu ne’e la’os ba ema baibain ka la’os
defisiente de’it maibe ba ema defisiente mos oinsa bele hala’o
atividade ekonomika hatene buka osan hanesan ONG Ahisaun hatudu ba
sira.
“Ami mos hetan tan treinamentu husi ita
nia Governu liu husi Sekretáriu Estadu Polítika Formasaun Profisionál no
Empregu (SEPFOPE) no husi Ministériu Solidaridade Sosiál ba tuir
treinamentu ida kona-ba oinsá atu halo sandal no suku uza makina bazeia
ba esperensia ne’ebe hetan iha Indonézia durante fulan rua,” nia dehan.
Tanba ne’e buat ne’ebe mak nia aprende mai fali aplika iha ninia kolega
sira hanesan suku sapatu no sandal uza manual no liman. Atividade ne’e
sira hala’o loro-loron. Nia haktuir kolega sira ne’ebe halo atividade
ne’e to’o agora ema na’in haat de’it mak involve iha grupu ne’e nia
laran.
Obra kona-ba sapatu ho sandal sira
ne’e halo ona promosaun no balu sira fa’an hanesan sapatu ho nia folin
$10, sandal ho folin $5. Buat ne’ebe sira halo ne’e hanesan sapatu no
sandal sei fa’an deit iha Dili, seidauk halo promosaun iha distritu.
Sira sei halo promosaun iha Dili laran de’it tanba atividade ne’e
foin mak hahú. Nia hatete ekipamentu material ne’ebe sira uza hodi
halo sapatu ho sandal ne’e uza ai, hena, no kulit. Nia dehan ba sapatu
halo ho durasaun loron ida to’o loron rua no sandal ninia durasaun
loron ida.
Iha fatin hanesan, Leopoldino Correira
Mesquita, estudante universidade Canossa departamentu office
management hatete, maske sira nia fatin iha atividade oioin maibe
ida-idak halo nia atividade hanesan halo kelu no tara kakorok uza
material kabas no surat tahan no tau ema nia naran depende sira
hameno no balu fo naran halo durasaun loron ida hotu kedas. Nia temi
kelu ho presu 50 centavus no kalun tara kakorok ho nia presu $1. Ho
kondisaun defisiente fisiku ne’ebé tur de’it iha kadeira roda,
Leopoldo sente la kolen halo nia atividade hanesan kelu no kalun
tara kakorok ne’ebe halo ho liman.
Nia hatutan atividade ne’ebe nia
halo hahú husi tinan 2006 to’o ohin loron aprende husi nia
kolega tanba ne’e atividade hodi buka osan rasik no selu nia
eskola. Nia dehan osan ne’ebe nia hetan husi atividade refere hodi
selu nia eskola no sosa material hanesan kabas no surat tahan hodi
halo nafatin atividade ida ne’e. Grupu defisiente sira iha Ahisaun
alende halo atividade hanesan suku sepatu, balu tuir kursu
komputador no atividade seluk-tan. (Business Timor)
Tidak ada komentar:
Posting Komentar
Pesan Anda suda dikirim