AKTIVIDADE

Ahisaun Nia Produto

DILI-Organizasaun Naun Governmental (ONG) Ahisaun ne’ebe halibur ema defisiente fisiku sira, kapasita mos membru sira defisiente ne’e ho atividade ekonomia produtivu hanesan suku sapatu, halo artezenatu hafunan hanesan kalun tara ba kakorok no atividade seluk-tan. Treinador  atividade suku sapatu nian, Cipriano da Silva ba BT, Tersa (2/04) semana liu-ba iha nia kna’ar-fatin Hudi-Laran hatete molok ne’e nia tuir uluk treinamentu iha Jogjakarta Indonézia  durante fulan lima, iha tinan 2012.
Tuir nia katak iha treinamentu ne’ebe mak sira halo durante ne’e kona-ba suku sepatu no sandal. Durante fulan lima nia laran iha Indonézia, husi organizasaun ida naran CD Betesta mak fasilita. Nia esplika kursu ne’e la’os ba ema baibain  ka la’os defisiente de’it  maibe ba ema defisiente mos oinsa bele  hala’o atividade ekonomika hatene  buka  osan hanesan ONG Ahisaun hatudu ba sira.
“Ami mos hetan tan treinamentu husi ita nia Governu liu husi Sekretáriu Estadu Polítika Formasaun Profisionál no Empregu (SEPFOPE) no husi Ministériu Solidaridade Sosiál ba tuir treinamentu ida kona-ba oinsá atu halo sandal no suku uza makina bazeia ba esperensia ne’ebe hetan iha Indonézia durante fulan rua,” nia dehan. Tanba ne’e buat ne’ebe mak nia aprende mai fali aplika iha ninia kolega sira hanesan suku sapatu  no sandal uza manual no liman. Atividade ne’e sira hala’o loro-loron. Nia haktuir kolega  sira  ne’ebe halo atividade ne’e to’o agora ema na’in haat de’it mak involve iha grupu ne’e nia laran.  
Obra kona-ba sapatu  ho sandal sira  ne’e  halo ona promosaun no balu sira fa’an hanesan sapatu ho nia folin $10, sandal ho  folin $5. Buat ne’ebe sira  halo ne’e hanesan sapatu no sandal  sei fa’an deit iha Dili, seidauk  halo promosaun iha distritu. Sira  sei halo promosaun iha Dili laran de’it tanba  atividade ne’e  foin mak  hahú. Nia hatete ekipamentu material ne’ebe  sira  uza hodi halo sapatu ho sandal ne’e  uza ai,  hena, no kulit. Nia dehan ba sapatu halo ho durasaun loron ida to’o  loron rua no sandal ninia durasaun loron ida.
Iha  fatin hanesan, Leopoldino Correira Mesquita,  estudante  universidade Canossa   departamentu  office  management  hatete,  maske  sira  nia  fatin iha  atividade oioin maibe  ida-idak  halo  nia  atividade hanesan halo kelu no tara  kakorok  uza material  kabas no surat tahan no tau  ema  nia  naran  depende  sira hameno no balu  fo naran halo durasaun loron ida hotu kedas. Nia temi kelu ho presu 50 centavus  no  kalun tara kakorok  ho nia presu $1. Ho kondisaun  defisiente fisiku ne’ebé tur   de’it  iha  kadeira  roda, Leopoldo  sente  la  kolen halo  nia atividade hanesan kelu  no kalun  tara   kakorok  ne’ebe  halo ho liman.
Nia hatutan atividade  ne’ebe  nia  halo  hahú husi tinan 2006   to’o  ohin loron  aprende  husi  nia  kolega tanba  ne’e  atividade  hodi  buka osan rasik  no selu nia eskola. Nia dehan osan  ne’ebe  nia  hetan husi atividade refere hodi selu nia  eskola no sosa material  hanesan kabas  no surat tahan hodi  halo nafatin atividade ida ne’e. Grupu  defisiente sira  iha Ahisaun alende halo  atividade hanesan suku  sepatu, balu  tuir  kursu komputador  no atividade seluk-tan. (Business Timor)

Ita gosta ka lae Website nee?

Tidak ada komentar:

Posting Komentar

Pesan Anda suda dikirim